Ribarstvo i akvakultura u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina ima veoma dugu tradiciju u uzgoju slatkovodne ribe, pastrve i šarana, obzirom na značajno vodno bogatstvo koje čini sedam vodnih slivova, veliki broj riječnih i planinskih jezera, te podzemnih voda. Mrijestilišta i ribogojilišta u BiH su brojna i različitih su kapaciteta, površine i godišnje proizvodnje. Prema lokalitetu i vrsti uzgoja ribe, ribnjaci i ribogojilišta se dijele na salmonidna, ciprinidna i marinska. U sektoru akvakulture BiH najznačajnije riblje vrste su: pastrva (kalifornijska pastrva, potočna pastrva i potočna zlatovčica), šarani (šaran, amur, bijeli glavaš tolstobik), te morske (lubin, orada i zubatac) kao i mekušci (dagnje i kamenice).

2015. godine urađena je analiza sektora ribarstva i akvakulture u Bosni i Hercegovini čiju je izradu finansirala Evropska komisija, a implementirao FAO. Izrađena sektorska analiza je rezultat zajedničkog rada domaćih i FAO eksperata, te predstavnika nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Dokument pod nazivom "Sektor ribarstva i akvakulture u Bosni i Hercegovini" može se naći na linku:

https://europa.ba/wp-content/uploads/2015/05/delegacijaEU_2015020309341807bos.pdf

U ovoj sektorskoj analizi su prikazani potencijali u području ribarstva kako bi se ubuduće mogli koristiti fondovi, prije svega predpristupni fondovi Europske unije namijenjeni za poljoprivredu i ruralni razvitak.

Riba i proizvodi od ribe su jedan od strateških proizvoda životinjskog podrijetla koji Bosna i Hercegovina može izvoziti na zahtjevno tržište EU. Kada govorimo o ispunjavanju uvjeta, onda prije svega mislimo na primjenu međunarodnih standarda i standarda Europske unije vezanih za područje sigurnosti hrane, kako u zakonskoj regulativi tako i u procedurama, a naravno i proizvođači (izvoznici) sa svoje strane ispunjavaju sve potrebne veterinarsko-higijenskei sanitarne uvjete (kao što je za ovu granu gospodarstva standard HACCP) ali i druge potrebne standarde.

Kapaciteti za proizvodnju i eksploataciju ribe u BiH, vodno bogatstvo, hidrološki kao i ekološki uvjeti, te fizikalno-kemijska svojstva vodotoka, izuzetno razvijena tehnologija kako uzgoja tako i prerade ribe, tradicija u uzgoju i proizvodnji ribe, kao i konstantan rast izvoza ribe predstavljaju izuzetne preduvjete za povećanje proizvodnje ribe.

Prema gruboj procjeni, 65% proizvodnje pastrve u BiH se odvija na području Federacije, a 35% u Republici Srpskoj. Gotovo cijela proizvodnja šarana realizira se u Republici Srpskoj. Proizvodnja morskih vrsta koncentrirana je u Neumu gdje postoje dva kavezna uzgajališta ukupne površine 0,36 ha. Ukupna korisna površina instaliranih kapaciteta akvakulture u BiH iznosi oko 3.113 ha.

Veličina objekata u eksploataciji ribe u Bosni i Hercegovini za pastrvske ribnjake iznos 91.026 m² i šaranske ribnjake 2.278 ha. Prosječna proizvodnja konzumne ribe u Bosni  iznosi oko 5.000 tona.